”Regionalna perspektiva i uloga Bosne i Hercegovine”

Gost i učesnik gosp. Milan Kučan, bivši predsjednik Republike Slovenije (1992-2002)

Najuvjerljiviju garanciju za dugoročni opstanak BiH koja bi onemogućavala špekulacije u pogledu njezine budućnosti vidim u posebnoj međunarodnoj garanciji, koju bi s posebnim aktom, sa jasno definiranim obavezama, preuzela Evropska unija, možda i Ujedinjene nacije, i čiji bi sugaranti bili takođe Zagreb i Beograd jer bi se s takvom međunarodno-pravnom obavezujućom izjavom obje susjedne države trajno odrekle bilo kakvih teritorijalnih aspiracija prema BiH i ideja o njenoj podjeli.
(Milan Kučan, 9. Forum Bošnjačkog instituta, 10. juni 2010.).

Uvodnim pozdravom prof. dr. Zlatka Lagumdžije i najvljivanjem Predsjednika Kučana kao prijatelja rahmetli Adli-bega Zulfikarpašića i Bošnjačkog instituta, te kao prijatelja Bosne i Hercegovine, počeo je 9. Forum Bošnjačkog instituta čiji je gost i učesnik bio gosp. Milan Kučan, bivši predsjednik Republike Slovenije (1992-2002).

Prof. dr. Zlatko Lagumdžija je podsjetio učesnike Foruma da je predsjednik Milan Kučan prvi direktno izabrani predsjednik u bivšoj Jugoslaviji prije njenog raspada, te da je on «… čovjek koji prvi ustao protiv Slobodana Miloševića, preživio ga i koji ga je praktično i suštinski jedini pobijedio i ispratio tamo gdje mu je mjesto», naglašavajući da je predsjednik Kučan, prilikom pobjede na referendumu 1990. g., kada se 93% građana Slovenije izjasnilo za nezavisnu i suverenu Sloveniju, izjavio: «Noćas su snovi dozvoljeni, sutra je novi dan.»

«I zaista od sutra je praktično doveo Sloveniju gdje je Slovenija danas», izjavio je prof. Lagumdžija završavajući svoje uvodno izlaganje i predstavljanje Kučana.

Milan Kučan je govorio o temi “Regionalna perspektiva i uloga Bosne i Hercegovine” ističući kako je bh. pitanje centralno pitanje stabilnosti Balkana i jedno od važnih pitanja stabilnosti Evrope.

Na samom početku svog izlaganja Kučan je najavio da će u svom govoru veliku pažnju posvetiti državno-političkoj sudbini države, odnosima na zapadnom Balkanu i evropskim integracijama kao ključnim odrednicama bosanskohercegovačkog društva i države na početku 21. st.

O učlanjenju BiH u Evropsku uniju, Kučan je rekao kako budućnost BiH vidi svakako unutar Evropske unije te da ne dijeli mišljenje onih koji kažu da BiH jednostavno treba utopiti u Evropsku uniju kako bi učlanjenje barem prikrilo ako već ne i uklonilo sve postojeće suprotnosti i kontraverze unutar BiH i njenom neposrednom susjedstvu i u širem međunarodnom okruženju.

Rekao je kako je to velika i opasna iluzija ističući da je bh pitanje centralno pitanje stabilnosti Balkana i jedno od glavnih pitanja stabilnosti Evrope, i da upravo ta činjenica zahtijeva da se ključni problemi i temeljne dileme BiH ne prikrivaju već riješe prije njenog učlanjenja u Evropsku uniju kako bi unutar Unije BiH bila sposobna definirati i ostvariti svoje interese i preuzimati obaveze i odgovornosti, te bi tako realna perspektiva učlanjenja u Uniju motivirala na veći angažman kako bh društvo tako i samu Evropsku uniju pa i širu Međunarodnu zajednicu.

Za Kučana, BiH već sada, barem posredno, dijeli sudbinu Evropske unije kao dijela Evrope i zbog svoje multikulturalnosti i interkulturalnosti predstavlja dragaocijeno iskustvo za Uniju. Sve to govori u prilog tome da se proces evropske integracije ne može zaustaviti na bh granicama.

Kučan je rekao: «Pročitao sam stavove međunarodnih faktora koji poručuju da je u opštem evropskom interesu da BiH preuzme punu odgovornost za sebe i da se u što većoj mjeri angažira i Evropske unije kako bi se ubrzala i olakšala evropska integracija BiH. Ta razmišljanja ne isključuju dalje angažiranje faktora koji mogu stvarati pozitivno okruženje za prijem BiH u Evropske unije i otklanjati prepreke koje i sami vidimo na tom putu. Mislim na dalje angažovanje određenih nacija na evropskoj konferenciji za saradnju i bezbjednost, na Vijeće Evrope, Svjetsku banku, Međunarodni monetarni fond, NATO, Partnesrtvo za mir i dr.»

Predsjednik Kučan je naglasio da bi članstvo BiH u Uniji postalo realnost, mora ipak biti ispunjeno nekoliko bitnih uvjeta:

Osiguran opstanak BiH kao suvrene države unutar postojećih granica i time onemogućene špekulacije u pogledu njene budućnosti, jer sigurnost opstanka jača integracijski način razmišljanja unutar svake od tri etničke zajednice koje konstituiraju BiH.
Dosljedno poštivanje činjenica da BiH čine odnosno konstitutiraju tri etničke zajednice: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Mora se osigurati i visoki stepen ljudskih prava, kako individulanih tako i kolektivnih, koja će štititi etnička, kulturna i religijska prava građana, te osigurati njihovu ravnopravnost na lokalnim nivoima i unutar svih konstitutivnih dijelova države.
Vremensko limitiranje upravljanja Međunarodne zajednice državom, orijentišući se na postepeno ukidanje njenih nadležnosti, te njihov prenos na organe države BiH.
Garantiranje kulturnog identiteta etničke zajednice u BiH, što podrazumijeva međusobni dijalog predstavnika sve tri vjerske zajednice, te načelno odvajanje crkve od države po uzoru rješenja važećih u savremenim građanskim državama Evrope.

Na pitanje: Kako postići da bh političari postignu saglasnost o glavnim pitanjima o budućnosti BiH, o sadržaju neophodnih reformi i pravcu tranzicije, čije odsustvo sada supstituira visoki predstavnik svojim ovlaštenjima, predsjednik Kučan je odgovorio da političari sve tri zajednice, a posebno oni koji će dobiti mandat na skorašnjim izborima trebaju da budu svjesni svoje odgovornosti i složenosti zadatka koje moraju ne samo preuzeti, već izvršiti u interesu budućnosti bh društva, a ciljevi napora političara moraju biti kako reintegracija države tako razvoj demokratije i povećanja blagostanja ljudi, te priprema države za prijem u Evropsku uniju.

O promijeni Ustava Kučan je rekao: «Promijenu Ustava bh političari trebaju da stave u vrh svojih prioriteta. Za početak bio bi veoma djelotvoran koncenzus svih političkih faktora o urgentnoj dopuni Ustava tzv. evropskim člankom koji ukida veto entiteta kod donošenja svih zakona koji prenose pravni poredak Evropske unije u pravni poredak BiH. Dejtonski sporazum razumijem kao posljedicu veoma napornog rada i složenih odluka koje zaslužuju poštovanje jer je njime prekinut rat, omogućena implementacija mira i garantovan opstanak BiH. Ali ukoliko će bh društvo uz pomoć i podršku Međunarodne zajednice doći do boljih i funkcionalnih rješenja, vjerujem da će otpasti ozbiljne dileme i rezerve o izmjeni tako važnog međunarodnog dokumenta.»

O budućnosti BiH Kučan je rekao kako BiH vidi kao građansku državu koja zbog svog višenacionalnog, multikulturalnog i multireligijskog sastava nema druge dobre alternative, te da će budućnost BiH u velikoj mjeri određivati i stanje na Balkanu, posebno na tlu bivše Jugoslavije, ističući kako «BiH kao savremena građanska država mora graditi unutarnje odnose na poštivanju ljudskih prava, individulanih i kolektivnih i na punom poštivanju prava, kako na nivou države tako i na nivou entiteta i lokalnih zajednica bez davanja bilo kakve prednosti pripadnicima bilo koje etničke zajednice ili religije.»

U svom govoru Kučan se osvrnuo i na budućnost Evropske unije: «Moje uvjerenje je da će se EU širiti i jačati, odnosno jačati i širiti. Evropa i nema druge dobre alternative ako želi u savremenom globalnom i višepolnom svijetu imati uticaj i svoj dio odgovornosti za njegovu budućnost i budućnost čovječanstva. Postepeno će se morati širiti, naravno širiti i prema svom istoku.»

Svoje izlaganje gosp. Kučan je završio riječima: «Poštovana gospodo, govorio sam veoma otvoreno ono što mislim i nadam se da ste u mojim razmišljanjima o budućnosti BiH otkrili moju veliku naklonost i simpatiju prema toj državi i svim njenim ljudima, jednostavno volim je, ali znam da nemam pravo voljeti je više nego je vole ljudi koji žive u njoj.»

Na kraju predavanja, prof. Lagumdžija uručio jepredsjedniku Kučanu plaketu počasnog člana Senata Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića.