Dr. Safet Bandžović

Sažetak: Jugoslavenska politička emigracija nakon 1945. strukturno se može podijeliti na “ratnu” i “poratnu”, a u ideološkom smislu na “nacionalističku”, “komunističku” i “demokratsku”. Istraživanje ovog složenog političkosociološkog fenomena, osvjetljavanje šireg konteksta, pozadine niza pratećih pojava i događaja, te dočaravanje duha vremena otvara brojna pitanja vezana za heterogenost emigracije, oblike njenog organiziranja i djelovanja, međusobne odnose, različite političke vizije, kritičko stajalište prema Jugoslaviji, kao i za stav te države prema njoj. Malobrojnoj demokratskoj emigraciji pripadao je Adil Zulfikarpašić, “emigrant među emigrantima”, čije je društveno i političko angažiranje, zbog raznih povoda i perspektiva, bilo u pozornosti različitih emigrantskih krugova, ali i jugoslavenskih sigurnosnih službi, predmet različitih ocjena i pokušaja diskreditacije. Ideja sporazumijevanja, poštovanja i približavanja različitosti, promatrana u višedimenzionalnim perspektivama, bila je osnova njegovog političkog angažiranja i ponašanja. Njegov rad također je obilježen idejama bošnjaštva i liberalne demokratije. Zulfikarpašić je isticao da pripada ljudima koji “imaju potrebu da svojim osobnim angažiranjem doprinesu procesu samorealizacije vlastitog naroda”. Svaki bolji historiografski rad o bilo kojoj historijskoj ličnosti, navode historičari, “udubljivanjem u složeni splet okolnosti u kojima je živela i radila” teži da “preraste u priču o ljudima, vremenima,idejama, procesima, problemima, događajima”. Značajne historijske ličnosti sažimaju epohu.

Ključne riječi: Adil Zulfikarpašić, politička emigracija, Jugoslavija, Bosna i Hercegovina, sigurnosne službe, demokratija, liberalizam, Bosanski pogledi, bošnjaštvo

Dr. Safet Bandžović – Emigrant među emigrantima: izazovi vremena i odgovori Adila Zulfikarpašića