Muslimanske rezolucije 1941. i konstituisanje državnosti Bosne i Hercegovine u federativnoj Jugoslaviji

Dr. Milivoj Bešlin

Sažetak: Nakon okupacije Jugoslavije, tokom 1941. u nizu bosanskohercegovač­kih gradova objavljene su rezolucije i pro­glasi muslimanskih prvaka, predstavnika društvene, političke i verske elite, kasnije jednim imenom nazvane – muslimanske rezolucije. Svedočile su o širokom frontu neslaganja bosanskohercegovačkih Mus­limana s novouspostavljenim režimom kvislinške NDH, koji je bio obeležen ne­uporedivom represijom i masovnim zloči­nima prema Jevrejima, Srbima, Romima i svima onima koji su percipirani kao rasna, nacionalna, verska ili politička drugost. Na eksploziju nasilja i zločina, kao i pokušaj da se upravo muslimansko stanovništvo, kao znatno brojnije od katoličkog, predstavi kao ključni izvršilac zločina, musliman­ske bosanskohercegovačke elite odgovaraju nepristajanjem i javnim manifestovanjem neslaganja i otpora ustaškom režimu. Ova­kav pristup dao je povoda Narodnooslobo­dilačkom partizanskom pokretu da u svoje koncepcije sve jasnije i odlučnije uključuje Muslimane, računajući s njima kao neza­obilaznim faktorom na središnjem jugoslovenskom ratištu od 1942. godine. Time je postavljen osnov za ravnopravno tretiranje Bosne i Hercegovine u novoj federalističkoj koncepciji antifašističkog pokreta. U dru­gom delu rada daje se pregled izgradnje novih osnova federativnog uređenja tokom antifašističke borbe i socijalističke revolu­cije, koju je predvodio partizanski pokret uz dominantnu ulogu KPJ. Posebna pažnja posvećena je državnoutemeljiteljskom za­sedanju AVNOJ­a u Jajcu 1943. godine, na kojem je usvojen nacionalnoemancipator­ski koncept države u izgradnji – šest nacija i njihovih federalnih država kao konsti­tuensi federativne Jugoslavije. Unutar nje utvrđena je državnost i nedeljivost Bosne i Hercegovine kao istorijski državotvorne i etno­konfesionalno specifične jedinice. U navedenim okvirima utemeljena je i ravnopravnost tri bosanskohercegovačka naroda – Muslimana, Srba i Hrvata. Te­melji takvih odluka bili su proglasi nepri­stajanja i tendencija suživota iskazana u muslimanskim rezolucijama.

Ključne reči: Jugoslavija, Bosna i Her­cegovina, Drugi svetski rat, muslimanske rezolucije, antifašizam, federalizam, AV­NOJ, ZAVNOBiH.

Dr Milivoj Beslin – Muslimanske rezolucije 1941. i konstituisanje drzavnosti Bosne i Hercegovine u Federativnoj Jugoslaviji