ORIJENTALNO-ISLAMSKI RUKOPISI

U okviru bibliotekeposebno mjesto zauzima neprocjenjiva zbirka orijentalno-islamskih rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Zbirka posjeduje 1086 kodeksa sa 1662 djela iz teologije, prava, morala, mistike, filozofije, logike, leksikografije, gramatike, retorike, lijepe književnosti, medicine, kalendarografije, astronomije, astrologije, historije.

Ova rukopisna zbirka je nastala otkupom iz privatnih posjeda i poklonima pojedinaca Bošnjačkom institutu, od kojih su najznačajniji otkup zbirke rukopisa familije Sikirić s Oglavka kod Fojnice, kolekcija hadži hafiza Sulejmana Hafiza iz Prizrena, zatim rukopisi iz zbirke sarajevskog muftije i pjesnika iz prve polovice XIX stoljeća Muhameda Šakira Muidovića, reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine Hafiza Sulejmana Šarca, kolekcija Hazim ef. Kuskunovića iz Travnika, Sabita Hadžića iz Mostara, poklonjena zbirka Alije Širbegovića koja sadrži rukopise prof. Envera Mulahaliovića iz Tuzle, rukopisi iz biblioteka Ahmed-ef. Hodžića, Edina Prolaza, Fejzulaha Hadžišabanovića, familije Jelčin iz Turbeta kod Travnika, hafiza Mahmut-efendije Traljića, Muhamed-ef. Zahirovića iz Bihaća, Mustafe Džuve, Muzafera Faginovića, Seida Strika te nekoliko manjih kolekcija i više pojedinačnih rukopisnih kodeksa.

Rukopisna građa se obogaćivala zajedno sa ostalim fondovima Bošnjačkog instituta, i za kratko vrijeme postala jedna od najznačajnijih zbirki orijentalnih rukopisa u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu stradanje rukopisnog fonda Orijentalnog instituta 1992. godine i brojnih privatnih zbirki u agresiji na BiH 1992-1995.

Rukopisi u posjedu Bošnjačkog instituta su sistematizirani i naučno obrađeni u tri sveska Kataloga arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta (Zürich, 1997., Sarajevo- Zürich, 2003. i Sarajevo, 2018., prva dva toma obradili prof. dr. Fehim Nametak i prof. Salih Trako, treći tom obradio dr. Mustafa Jahić).

Ova zbirka sadrži znatan broj izuzetno vrijednih rukopisnih djela i unikata. Navešćemo samo neke.

Po ljepoti kaligrafije i vrijednosti rukopisa, ističe se prijepis Qur'ana kojeg je prepisao Muhamed Hilmi u 30 džuz'ova iz 1215/1800. godine, koji je jedan od samo tri postojeća prijepisa ovog dvorskog kaligrafa.  Po kaligrafskoj ljepoti, uz bok ovom prijepisu Kur'ana je prijepis Mesnevije Dželaludina Rumija, koji ima još jednu dodatnu kulturološku vrijednost, bilješku da ga je na Bentbaši u Sarajevu 1646. godine „prepisao za derviše mevlevijske tekije, u Bogom zaštićenom Sarajevu, koja je nakon stradanja u požaru, obnovljena za korištenje sarajevskim dervišima“.

Jedan od najvrjednijih rukopisa je djelo an-Nasabu 'š-Šarif, koje sadrži biografiju i rodoslovlje poslanika Muhammeda a.s. i koje je nekoć bilo u porodici Čengića odakle je kao poklon Nurije Čengića iz Odžaka kod Foče dospjelo u posjed šejha Behauddina Šehovića-Sikirića. Otkupom od jednog nasljednika porodice Sikirić, Bošnjački institut ponovo je vratio rukopis u posjed potomaka Čengića. Autor ili prepisivač ovoj djela iz 1621. je derviš Mahfuz b. Muhammed Gulšeni. Na početku rukopisa čitamo posvetu: „Ovu časnu knjigu poklonio sam našem muršidu (vodiču u tesavvufu) učenom Šehoviću (Sikiriću) Behauddin efendiji, našem bratu i prijatelju. (u potpisu) Siroti Derviš Nuri Čengić iz Odžaka.“ Ovakve knjige su pouzdano svjedočanstvo o bogatstvu našeg kulturno-historijskog blaga, i činjenice kako se kroz historiju čuvala i poštivala pisana riječ. S obzirom na izuzetnu vrijednost i činjenicu da se radi o unikatu, Institut je objavio ovo djelo u fototipskom izdanju sa prijevodom prof. dr. Enesa Karića na bosanski jezik.

Jasno je da su u zbirci instituta posebno dragocijeni rukopisi nastali na području Bosne jer predstavljaju ili djela naših autora ili su im prepisivači naši ljudi. Od bošnjačkih pisaca na prvom mjestu treba spomenuti djelo Mustafe Ejubovića-Šejh Juje koje je pravo otkriće jer je bilo potpuno nepoznato nauci. Radi se o komentaru klasičnog arapskog gramatičkog djela al’-Awamilu ‘l-mi'ah, koji do sada nije uopće registriran ni u jednom katalogu arapskih rukopisa.

Vrijedno je naglasiti i autograf Dalilu 's-sa'irin ila ziyarati habibi rabbi 'l-alamin, čiji je autor poznat kao Imam-zade (postoji još samo jedan primjerak u Vatikanskoj biblioteci) iz 1661. godine. U popisu važnijih rukopisa za bošnjačku književnu baštinu, posebno važno mjesto zauzima i rukopis Mi'rağğiyah Sabita Užičanina koji je naš najznačajniji pjesnik osmanskog perioda, a Mi'rağğiyah se smatra njegovim remek djelom.

Među ostalim našim autorima rukopisnih djela iz zbirke Instituta, čuveni su pisci Hasan Kafija Pruščak, Hasan Kaimija, Abdulvehab Ilhamija, Ahmed Sudija Bošnjak, Muhammed Nerkesija, zatim pjesnik Hasan Kaimija, Ilhamija, Sirri, Arif Hikmet-beg Rizvanbegović i mnogi drugi, a kao prepisivači orijentalnih rukopisa susreću se imena kao što su Ibrahim Opijač, Behauddin Sikirić, i drugi.

 Zbirka rukopisa sadrži i djela pisana na bosanskom jeziku arapskim pismom (alhamijado literatura), kao što su npr. tursko-bosanski rječnik iz 18. stoljeća, udžbenik s kraja 19. stoljeća, pjesme Ilhamije i Sirrije, itd.

Najstariji kodeks u zbirci Bošnjačkog instituta je Tafsiru 'l-Qur'an, čiji je prijepis okončan u januaru 742/1342. godine. Od rijetkih djela, vrijedno je spomenuti djelo iz islamskog prava Qunyatu 'l-Fatawa, a do sada je poznato da postoji samo još jedan primjerak u kolekciji Yeni džamije u Istanbulu, zatim autograf djela Hilyatu 'l-ihwan wa hullatu 'l-hullan iz 18. stoljeća koje je po svoj prilici unikat. Posebno ističemo historijsko djelo Bahgatu ’t-tawarih Šukrullaha Šihabuddina Ahmeda al-Zakija napisano na perzijskom jeziku sredinom 15. stoljeća koje tretira univerzalnu povijest svijeta, od postanka do vremena pisanja. Bošnjački institut je 2018. godine izdao prijevod djela, Radost hronika, a kako je prevodilac sa perzijskog prof. dr. Ahmed Zildžić istakao, rukopis Instituta jedini je primjerak na području Bosne i Hercegovine, dok je u svijetu registrirano tek dvadesetak rukopisnih primjeraka.

Bošnjački institut i dalje kontinuirano prikuplja rukopisnu građu putem poklona i otkupa te je, obrađenu i digitaliziranu, stavlja je na raspolaganje svim istraživačima.